Krajem novembra počinje božićni post koji traje 40 dana. S obzirom na to da pravila nalažu isključivanje konzumiranje mesa i mliječnih proizvoda, ishrana je mahom bazirana na ugljenim hidratima - hljebu i posnim pecivima, krompiru na stotinu načina, grašku, sočivu i pasulju spremljenim na ulju, uz zimnicu koja je bogata solju. Za vrijeme posta mnogo više konzumiramo džemove i marmelade, margarin, ratluk i druge posne konditorske proizvode. Uz takav način ishrane, pored dobijanja viška kilograma, javljaju se i povišen pritisak i skok šećera u krvi.
Kako izbalansirati ishranu u danima posta, ne narušiti zdravlje i sprovesti svojevrsnu detoksikaciju organizma za „Dan” govori Dušanka Lacmanović, autor „Nutri” programa ishrane, strukovni nutricionista-dijetetičar i specijalista sanitarnog inženjeringa bezbjednosti hrane.
– Post je vrijeme kada se suzdržavamo od hrane i drugih strasti kako bismo oporavili svoje tijelo i dušu – kaže Lacmanović. - Post postoji u svim religijama i iako se razlikuje u nijansama, suština mu je svuda ista. Postiti možete i ako ne slijedite religijske običaje; na primjer, ako želite da detoksikujete organizam.Uzdržavanje od pojedinih namirnica tokom određenog vremenskog perioda može biti od velikog značaja za organizam. Ukoliko mesne obroke na određeno vrijeme ili za stalno zamijenite biljnim izvorima proteina, svakako ćete obradovati svoja crijeva i krvne sudove. Da podsjetimo, pretjerana konzumacija mesa u uskoj je vezi sa karcinomom debelog crijeva, ali i nekih drugih oboljenja.S druge strane, posna ishrana je bogata biljnim vlaknima, a siromašna zasićenim masnim kiselinama. Takođe, posna ishrana se iz neznanja može zasnovati samo na ugljenohidratnoj hrani, što je veoma štetno za organizam. Posna hrana bi trebalo da bude svježa, integralna i spremljena na zdrav način.
Nutricionista objašnjava koje su to namirnice kojima se za vrijeme posta može nadomjestiti manjak nutrijenata koje dobijamo iz mesa i mliječnih proizvoda.
– Naše tijelo koristi proteine za rast i razvoj ćelija. Meso, jaja, mlijeko i mliječni proizvodi jesu izvori proteina, ali nijesu jedini koji tijelu pružaju ove važne makromolekule.Namirnice koje su zamjena i nadomješćuju ovaj izvor proteina su grašak, soja, pasulj, leblebije, orašasti plodovi, susam, sjemenke bundeve, lisnato povrće...
Lacmanović je objasnila ko ne bi trebalo da posti, a kome je takav način ishrane preporučljiv i mimo vjerskih pravila.
– Post se ne preporučuje osobama sa većim zdravstvenim problemima. Ali, s druge strane, osobama koje nemaju nijedan zdravstveni problem ili imaju neke manje zdravstvene probleme, uzdržavanje od određene hrane ne bi naškodilo, već upravo suprotno – bilo bi idealno za organizam. Jer, vrijeme posta može da bude koristan period za detoksikaciju. Takođe, post je vrijeme kada bi trebalo da se posvetimo svojim mislima i blagostanju.Neka post bude povod da donesete nove odluke da ćete, i kada post prođe, i dalje voditi brigu o svom tijelu.
S.M.
Komentari
Komentari se objavljuju sa zadrškom.
Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj neće biti objavljen.
Prijavite neprikladan komentar našem
MODERATORU.
Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem
Ombudsmanu.